Днес на 1 юли 2013 г. Република Хърватия става 28-ият пълноправен член на Европейския съюз. Преобладава мнението, че хърватите на са никак еуфорични от това историческо събитие, даже се говори, че евроскептиците непрекъснато се увеличавали и вероятно има защо. Икономиката на страната от години се намира в рецесия, двайсет души на стоте са без работа, а изгледите за бъдещето са доста мрачни. В Евросъюза също се чуват гласове дали Хърватия няма да е всъщност в тежест. Наскоро хърватският президент Иво Йосипович обаче каза дословно: „Хърватия действително не е градина с рози, но в никакъв случай не е и Гърция.” „Присъединяването на Хърватия към Европейския съюз няма да разреши всичките й проблеми, но страните, които влязоха в ЕС преди нея, постигнаха голям напредък в икономическо и социално отношение и в реформите”, заяви от своя страна председателят на Европейската комисия Жозе Мануел Барозу. От присъединяването ще извлекат обаче осезаеми ползи и Хърватия и Европейския съюз, но в дългосрочна перспектива, иначе почти нищо няма да се промени от днес. 1 юли 2013 г. е наистина голям и исторически ден за Хърватия.
Хърватия не е голяма държава. По население и територия е приблизително два пъти по-малка от България, а столица е Загреб. Страната разполага с изключително дълга и красива крайбрежна ивица на Синьо (Адриатическо) море и има 1185 острова. Хърватите са южни славяни, католици, които пишат на латиница и говорят език що-годе разбираем за българите. Традиционно и в момента хървати и българи са приятелски настроени един спрямо друг. Членството на Хърватия в ЕС допълнително ще усили връзките между двата народа.
Хърватия има добре развити плувни спортове. Най-добре стои водната топка, която е на световно ниво. Миналото лято хърватските ватерполисти станаха олимпийски шампион в Лондон след като на финала сразиха Италия с 8:6 и хвърлиха страната в еуфория. Плуването в момента не блести, нито може да се похвали с добре развита инфраструктура, но притежава голям потенциал за напредък. Липсват плувни звезди с габаритите на Милош Милошевич, Дуйе Драганья и Гордан Кожули, които печелеха преди години забележителни успехи. Скоковете във вода и синхронното плуване са донякъде екзотични спортове.
Асоциацията на българските плувци и нейните медии поздравяват своите хърватски плувни приятели с присъединяването към Европейския съюз!
–
Danas, 1. srpnja 2013 Republika Hrvatska postaje 28. članica Europske unije. Prevladava mišljenje da su Hrvati malo euforično ovog povijesnog događaja, čak i ako je rekao da je euroskeptici stalno raste i vjerojatno s dobrim razlogom. Gospodarstvo u godinama recesije, sto i dvadeset ljudi su nezaposleni, a izgledi za budućnost su turobno. U EU su i glasovi da će Hrvatska biti jako teret. Nedavno je hrvatski predsjednik Ivo Josipović, međutim, rekao Verbatim: ". Hrvatska zapravo i nije ružičnjak, ali ni na koji način je Grčka ‘" Ulaskom Hrvatske u Europsku uniju neće riješiti sve svoje probleme, ali zemlje koje su ušle u EU prije je ostvarila veliki napredak u ekonomskim i društvenim uvjetima i reformi ", rekao je pak, predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. Od dolaska, međutim, će žeti opipljive rezultate, a Hrvatska i Europska unija, ali na dugi rok, ili gotovo ništa se nije promijenilo i danas. 1. srpanj 2013 je stvarno velik i povijesni dan za Hrvatsku.
Hrvatska je velika zemlja. Stanovništvo i teritorija je oko dva puta manji od Bugarske, a glavni grad je Zagreb. Zemlja ima vrlo dugu i lijepe obale Blue (Jadran) mora i ima 1185 otoka. Hrvati su Južnih Slavena, katolici, koji su pisali na latinskom, a govori, više ili manje razumiju Bugarima. Tradicionalno, a trenutno su Hrvati i Bugari su prijateljski jedni drugima. Članstvo Hrvatske u EU dodatno će ojačati veze između dvaju naroda.
Hrvatska ima dobro razvijenu plivačkih sportova. Najbolje stoji u vaterpolu, koji je svjetska klasa. Prošlog ljeta, hrvatski vaterpolisti postala olimpijska prvakinja u Londonu nakon konačnog prevrnut Italija 08:06 i bacio zemlju u euforiji. Plivanje trenutno ne sjaji, niti ga može pohvaliti dobrom infrastrukturom, ali ima veliki potencijal za napredak. Nedostaje plivačke zvijezde s dimenzijama od Miloša Miloševića Douillet Draganyya i Gordan jaknu koja je osvojila godina zapažen uspjeh. Ronjenje i sinkronizirano plivanje su pomalo egzotični sport.
Udruga bugarskih plivače i njegovih medija pozdraviti svoje prijatelje kupaće ulazak Hrvatske u Europsku uniju!
Dobrodošli, Hrvatska!
Hrvatska je velika zemlja. Stanovništvo i teritorija je oko dva puta manji od Bugarske, a glavni grad je Zagreb. Zemlja ima vrlo dugu i lijepe obale Blue (Jadran) mora i ima 1185 otoka. Hrvati su Južnih Slavena, katolici, koji su pisali na latinskom, a govori, više ili manje razumiju Bugarima. Tradicionalno, a trenutno su Hrvati i Bugari su prijateljski jedni drugima. Članstvo Hrvatske u EU dodatno će ojačati veze između dvaju naroda.
Hrvatska ima dobro razvijenu plivačkih sportova. Najbolje stoji u vaterpolu, koji je svjetska klasa. Prošlog ljeta, hrvatski vaterpolisti postala olimpijska prvakinja u Londonu nakon konačnog prevrnut Italija 08:06 i bacio zemlju u euforiji. Plivanje trenutno ne sjaji, niti ga može pohvaliti dobrom infrastrukturom, ali ima veliki potencijal za napredak. Nedostaje plivačke zvijezde s dimenzijama od Miloša Miloševića Douillet Draganyya i Gordan jaknu koja je osvojila godina zapažen uspjeh. Ronjenje i sinkronizirano plivanje su pomalo egzotični sport.
Udruga bugarskih plivače i njegovih medija pozdraviti svoje prijatelje kupaće ulazak Hrvatske u Europsku uniju!
Dobrodošli, Hrvatska!